Prema najavama iz Bruxellesa, u idućem proračunskom razdoblju udio Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) smanjio bi se za više od 20 posto, te bi pao na povijesni minimum – 15 posto europskog proračuna.
Ako se najave ostvare, Hrvatska bi u sedam godina ostala bez oko 1,3 milijarde eura za poljoprivredu.
Poljoprivrednicima je europski novac dosad bio ključan za razvoj i modernizaciju.
Marijo Puškarić iz Kaniške Ive obrađuje 700 hektara krumpira, luka i češnjaka i kaže da bez EU-a ne bi bio konkurentan.
– Zahvaljujući EU potporama uspjeli smo značajno povećati proizvodnju, smanjiti troškove i postati konkurentni. Sve to upravo zahvaljujući tim investicijama, rekao je.
Sve ulažemo natrag u proizvodnju
Na selu se strahuje da bi rezanje europskog novca teško pogodilo stočare
i ratarske proizvođače. To potvrđuje i obitelj Trgovac iz Donje
Petričke, koja ima 45 muznih krava.
– Što ne ide direktno kroz krave na usta, ide u strojeve i objekte. Mislim da će biti velikih problema u poljoprivredi. Ionako je mljekarstvo na koljenima i sad će biti jako teško, kažu Marko i Josip Trgovac.
Jakopović: Bez domaćeg novca neće ići
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović upozorava da će država morati intervenirati.
– Bojim se da ćemo morati uložiti značajna sredstva iz nacionalnog proračuna, što Europska komisija i dozvoljava – do 200 posto na europsku omotnicu. Dosad smo koristili minimalno, oko 20 posto, sada je minimum 30 posto, ali trebat će još više, kazao je.
Vlada: Poljoprivreda će biti snažno financirana
Ministar poljoprivrede David Vlajčić najavljuje da će Hrvatska braniti interese domaćih proizvođača:
– Zastupat ćemo interese hrvatskih proizvođača. Postoji prostor za pojačano i snažno financiranje iz nacionalnog proračuna i to će biti naš zadatak. Hrvatska poljoprivreda i dalje će biti snažno financirana, poručio je.
Poljoprivrednici: Treba uvesti red u poticaje
Unatoč milijardama eura iz EU fondova, Hrvatska bilježi rekordan uvoz
hrane, pa poljoprivrednici traže da se promijeni način dodjele novca.
–
Čak i s manje novca možemo ostvariti neusporedivo bolje efekte nego
proteklih deset godina, jer ovo je očito sve bilo pogrešno, smatra Marijo Puškarić.
– Mi koji proizvodimo trebamo dobiti taj novac. Onaj tko želi biti poljoprivrednik, treba dokazati proizvodnju, kaže Đurđica Trgovac.
Posebno ističu apsurde poput milijuna eura uloženih u ekološke nasade oraha – s vrlo upitnim urodom i bez realnog doprinosa tržištu.